subota, 10. ožujka 2012. u 05:01 Objavio/la radicalDreamer


„Rijetko tko se ne bi složio s tvrdnjom da je povijest čovječanstva u biti povijest ratovanja. Ukoliko postoji nešto poput „napretka“ za čovječanstvo, nitko ne može osporiti da je ovaj iznikao iz rata. On proždire velike količine krvi, suza i znanja te ruši snove i ambicije nebrojenih ljudi. Moguće je da je čovjek stvorenje predodređeno za borbu sve dok i posljednji pripadnik njegove vrste ne izgine. U svakom dobu postoje oni koji žele promijeniti svijet. No, s obzirom da se vrijednosti, a s njima i interpretacije povjesničara, mijenjaju u skladu s duhom vremena, samo suvremenici dotične ere mogu procijeniti na koji su način takve ambicije zaista preoblikovale svijet. Tek je nekolicina ambicioznih pojedinaca koji uspijevaju ostaviti svoj trag i utisnuti svoja imena u povijest. Ti se ljudi nazivaju herojima.“ 

A ovo je priča o najvećima među njima. Legenda o Galaktičkim Herojima.  


1. UVOD U FRANŠIZU >

Dotičnim riječima naratora iz prvog animiranog izdanka LOGH franšize, filma My Conquest is the Sea of Stars (1988.), koje svojom težinom i ozbiljnošću rastvaraju nepojmljivo kolosalan, a opet nesvakidašnji znanstveno-fantastičan univerzum, započinje legenda o jednom od najambicioznijih, a istovremeno i najpodcjenjenijih animiranih poduhvata uopće.


Trailer1 | Trailer 2 | Trailer 3 | Trailer 4 | Trailer 5

Dakako, upotrebljene riječi nisu nimalo lake. Neupućenom će ih se čitatelju trebati itekako opravdati te ga razuvjeriti kako se ovdje ne radi o olakom baratanju superlativima svojstvenom trenutno i/li krajnje subjektivno dojmljenom gledatelju-recenzentu, koji na taj način nastoji iz sebe u eter izbaciti višak nataloženih pozitivnih dojmova. Zadatak se već u startu čini veoma zahtjevnim i izazovnim, s obzirom na nemogućnost zahvaćanja svih relevantnih aspekata LOGH-a jednim tekstom općenitijeg prezentacijskog karaktera.

- - -

1.1. POČETNA RIJEČ >

1.1.1. Zagubljeni biser

Reinhard von Lohengramm, prva od dvije središnje figure u franšizi. (Galaktičko Carstvo)
No početni je problem daleko elementarnije prirode - koliko je vas donedavno zapravo čulo za ovaj naslov, čiji animirani počeci datiraju još krajem 80-ih godina prethodnog stoljeća? Čak i ako ste upoznati s industrijom japanimacije, kada se spomene žanr znanstveno-fantastične svemirske opere, vaše asocijacije su vjerojatno zvučni i antologijski naslovi poput GundamaMacrossa, Gunbustera i Matsumotovih perjanica YamataHarlocka i Galaxy Expressamahom rađenih u 70-ima i 80-ima.

S obzirom da je LOGH sa svojih 110 epizoda središnje priče, kao najdulja OVA ikada napravljena, kroz punih deset godina izlazio isključivo na VHS mediju bez prethodnog emitiranja na TV postajama, a da pritom nikada nije doživio službeno izdanje na engleskom jeziku, ovaj je naslov mnogima jednostavno promaknuo, dok je zapadnoj publici dugo vremena bio tehnički nedostupan zbog tada još uvijek nepostojećeg fansuba. Upravo je virtualna zajednica otakua odigrala važnu ulogu u međunarodnoj popularizaciji LOGH-a koja, iako je nerazmjerno tiša u odnosu na mnogo atraktivnije animee novijeg datuma, čini se, ipak ne jenjava.

- - -

1.1.2. Potpuno drugačije iskustvo

Yang Wen-li, druga prominentna figura u LOGH univerzumu. (Alijansa Slobodnih Planeta)
Vratimo se na trenutak na spomenute velikane svemirske opere starije škole. Dok su prvi u nizu više mecha naslovi različitih pristupa priči i temama (Gundam koji cilja na dramu, realistične odnose i političke teme te Macross i Gunbuster koji su daleko melodramatičniji s fokusom na SF romansu), Matsumotove su serije u načelu dirljive, melankolične i evergreenske avanture u svemiru odrađene u vizualnom stilu crtića za mlađe uzraste (mada se nerijetko bave sasvim ozbiljnim temama).

Usporedbom svih nabrojanih naslova s LOGH-om, moglo bi se doći do uvjetnog zaključka kako su isti daleko prije namjenjeni ovom ili onom obliku zabave za pojedine dobne skupine mlađih generacija, dok LOGH pripada rijetko napućenom polu krajnje ozbiljne i realistične animirane intelektualne zabave za adolescente i stariju publiku, kojem je animacija tek pomoćno izražajno sredstvo.  

Zrelošću svog koncepta i realizacije LOGH daleko nadilazi većinu drugih animiranih svjetova s kojima sam se dosad susreo,  razmještajući ih na drugu stranu vage na kojoj količinski pretežu naslovi kroz koje se animacija, ironično, sasvim lako može vezati uz medij izričajno-stilski orijentiran mlađoj publici. Bez ikakve namjere za omalovažavanjem dotičnih naslova među kojima ima na svoj način izvrsnih i dobno-univerzalno pristupačnih ostvaraja, odvagujući ih prema kriteriju scenarističke kvalitete i konceptualne pretencioznosti, ova imaginarna vaga daleko više preteže na stranu LOGH-a. Nakon iskustva ovog naslova, pogled na druge anime proizvode u ponudi se najčešće trajno transformira.

- - -

1.1.3. Pristup temi i ciljevi prezentacije

LOGH se trenutno nalazi na visokom 6. mjestu na top ljestvici animea na MAL-u, a ispred njega se nalaze samo  Gintame,  FMA: Brotherhood, Steins; Gate i Clannad:After Story. (ožujak 2012.) 
Ovakva provizorna procjena naslova uglavnom je na ovaj ili onaj način inkorporirana u poveći broj recenzija koje po raznim online anime komunama posta sve više oduševljenih gledatelja. Letimičan pogled na visoke rejtinge koje LOGH dobiva na relevantnim sajtovima poput MyAnimeListaniDB i Anime News Network golica maštu, tim više što je riječ o širim masama relativno nepoznatom naslovu.

Uzimajući u obzir sva ograničenja ovog oblika posredovanja iskustva, pokušat ću pred vama ocrtati konture LOGH-ovog golemog univerzuma kroz informativno-analitički pristup – predstaviti vam njegove stilske odrednice, setting, glavne likove, teme i lajtmotive te pritom barem donekle zagrepsti ispod površine kako bih vam dočarao proporcije njegovog glavnog aduta – prostrane širine oplemenjene pozamašnom dubinom, bez obzira o kojem aspektu franšize se govorilo.

Povrh svega, želja mi je ovim prikazom potaknuti kako ljubitelje (jap)animacije, tako i one skeptične u odnosu na nju, da a) uoče te promisle glavne razlikovne i kvalitativne elemente ove franšize u odnosu na ostatak animirane produkcije, b) pokušaju dokučiti opravdanost kultnog statusa koji LOGH uživa u otakuovskoj online zajednici te, toplo se nadam, c) smognu volje da zakorače u njegov pozamašan svijet, dožive ga iz prve ruke te se tako pridruže rastućem broju ljudi koji su razotkrili sjaj ovog donedavno zakopanog bisera.

- - -

1.2. KRONOLOGIJA FRANŠIZE >

1.2.1. Novele i glavna OVA

Postava važnijih likova s Galaktičke strane.
Legend of the Galactic Heroes (LOGH) izvorno je zaživio kao serija znanstveno-fantastičnih svemirsko-opernih novela japanskog književnika Yoshikija Tanake, originalno nazvanih Ginga Eiyu Densetsu, koje je izdavao u periodu od 1981. do 1987. Nažalost, ni one nisu doživjele službeni prijevod na engleski jezik, a na internetu su dostupni tek fragmentirani prijevodi nekolicine poglavlja prve LOGH knjige s kineskog na engleski jezik od strane fanova (možete ih pročitati na ovom linku).

Središnja priča ispričana kroz deset knjiga (Dawn, Ambition, Crounching, Stratagem, Storm, Flying, Waves, Separation, Disturbance, Sunset), od kojih svaka sadrži po 10-ak poglavlja, opisuje epski sukob dvaju galaktičkih velesila u dalekoj budućnosti 35. stoljeća kada je ljudski rod nastanio i najskrivenije zakutke Mliječne staze. Glavne zvijezde ovog sukoba su dvoje mladih generala i militarističkih genija potpuno oprečnih osobnosti - ambiciozan i karizmatičan Reinhard von Lohengramm (Galaktičko Carstvo) te letargičan i sjetan Yang Wen-li (Alijansa Slobodnih Planeta), čiji karijeristički uspon i presudan utjecaj na konačan ishod rata ova politička drama naširoko eksploatira.

Postava važnijih likova s Alijansine strane.
Ova je zaokružena tematsko-fabularna cjelina u razdoblju od 1988. do 1997. pretočena u anime OVA-u nazvanu Legend of the Galactic Heroes (Ginga Eiyu Densetsu) s ukupno 110 epizoda u trajanju od 24-27 minuta, raspoređenih unutar četiri sezone koje su producirane relativno ravnomjernim tempom: prva sezona (1988-1989., 26 epizoda, knjige 1 i 2 + fragmenti novelizacijskih prequela), druga sezona (1991.-1992., 28 epizoda, knjige 3-5), treća sezona (1994.-1995., 32 epizode, knjige 6-8), četvrta sezona (1996.-1997., 24 epizode, knjige 9-10).

Tanaka je tijekom godina napisao još četiri knjige (The Star Crusher; Julian's Iserlohn Diary; Hundred Billion Stars, Hundred Billion Lights; Spiral Labyrinthi pet samostalnih pričica (The Record of the Battle of Dagon; The Silver Valley; Disgrace, Morning's Dream, Eveneng's Song; Golden Wings), prequela originalnoj storiji koji uglavnom prate dogodovštine iz ranih perioda militarističkog uspona Reinharda i Yanga  te ekspandiraju univerzum LOGH-a.
 
S obzirom da su neke od ovih prequel priča prije, tijekom i nakon produkcije originalne OVA-e također ekranizirane u dodatna tri anime filma i dvije anime OVA serije, veoma se lako izgubiti u kronologiji izdavanja istih, ali i u kronologiji LOGH univerzuma koju rascjepkano prezentiraju i dodatno mrse. Također, postavlja se pitanje kojim redosljedom je najpreporučljivije gledati LOGH naslove – kronologijom izdavanja ili kronologijom timelinea?
 
- - -

1.2.2. Filmovi

Najprije pobrojimo sporedne prequel priče (gaidene) redosljedom kojim su producirane. Pritom treba imati u vidu da glavna OVA priču otvara u in medias res maniri – Reinhard i Yang su već prominentne militarističke figure u razbuktalom galaktičkom ratu, a kontekst priče se razotkriva postepeno, što gledatelju koji je uletio u OVA-u bez prethodnog istraživanja može djelovati zbunjujuće.  

Reinhard i njegov najbliži prijatelj u My Conquest is the Sea of Stars.   
Nekoliko mjeseci prije početka objavljivanja 110-epizodne OVA-e, produciran je prequel film My Conquest is the Sea of Stars (Waga Yuku wa Hoshi no Taikai, 1988.) koji je trebao poslužiti kao svojevrstan nagovještaj stvarnom i simboličnom rivalstvu Reinharda i Yanga na koje se serija usmjerava. Ovaj relativno kratak film opisuje bitku između Imperija i Alijanse u kojoj su se prvi puta na bojištu sukobili talenti dvoje genijalaca i kada su međusobno i posredno postali svjesni egzistencije onog drugog.

Stil animacije likova u Golden Wingsu osjetno se razlikuje od drugih dijelova franšize.
Drugi, također veoma kratak jednostani film Golden Wings (Ougon no Tsubasa, 1992.) fokusira se na Reinhardovu pozadinsku priču; uprizoruje njegovo djetinjstvo, traumatične događaje koji su ga definirali od malih nogu, rađanje njegove ambicije, upoznavanje s najbliskijim prijateljem Siegfriedom Kircheisom te početke njihove militarističke karijere.

Posljednji film donosi intenzivnu dramu koja je potresla Wen-lijev mladi život.
Posljednji film, Overture to the New War (Arata Naru Tatakai no Overture, 1993.), u trajanju od sat i pol vremena smješten je neposredno prije početka središnje OVA-e i određenije kontekstualizira događaje, točnije, prvu bitku prikazanu u nekoliko početnih epizoda OVA-e. Daje veoma dobru podlogu za ulazak u svijet OVA-e i „ krpa“ njen pomalo zbunjujuć izravan početak.

- - -

1.2.3. Gaiden OVA-e

1998. započela je produkcija prve od dvaju gaiden OVA,  A Hundred Billion Stars, A Hundred Billion Lights (Sen'oku no Hoshi, Sen'oku no Hikari), koja je potrajala do 2000. Paralelno je producirana i druga gaiden OVA, Spiral Labyrinth (Rasen Mikyuu, 1999.-2001.).

Dok se prvi gaiden usmjerava prvnestveno na avanture i rane početke mladih kadeta Reinharda i Kircheisadruga OVA s jedne strane nastavlja s njihovim dogodovštinama, ali dosta vremena posvjećuje i mladom Yangu Wen-liju, odnosno događajima koji su ga lansirali u orbitu militarističke elite Alijanse.

Gaideni sadrže znatno više akcijskih i avanturističkih dijelova od originalne OVA-e.
S obzirom da je riječ o produkciji novijeg datuma, od ovih gaidena možete očekivati ponešto bolju, mada u širem kontekstu gledano i dalje razmjerno neuglednu vizualnu prezentaciju. Kako originalna OVA predstavlja zaokruženu fabularnu cjelinu s donekle otvorenom, ali svejedno definiranom i jasnom konkluzijom, kojoj se u globalu ništa ne treba nadodati, za pretpostaviti je da su gaideni daleko manje napeto ili epsko štivo, koncipirano u maniri kompilacije sporednih pričica koje će znati cijeniti zaljubljenici u originalnu seriju.

Yang Wen-li u mladim danima, zamišljen i sanjiv kao i uvijek.
Gledanje poznatih likova u novim-starim zgodama, pogotovo nakon poznavanja njihovih životnih sudbina po jednom odgledanoj središnjoj OVA-i može biti veoma melankolično i reminiscentno. Gaiden OVA-e stoga valja gledati isključivo nakon prohodane serije, s obzirom da će u suprotnom vjerojatno ostaviti tek prosječan dojam, a možda i odvratiti gledatelja od posezanja za „glavnim jelom“.

 - - -

1.2.4. Redoslijed gledanja

Na kraju, u slučaju LOGH-a, definitivno nije preporučljivo kruto se držati ni kronologije produkcije ni kronologije fikcionalnog timelinea. A) Redoslijed koji bih osobno preporučio je slijedeći:

1. My Conquest is the Sea of Stars

– novopridlošlici će in medias res pristup biti pomalo nagao, no najbolji mogući uvod u franšizu je onaj koji razotkriva lajtmotiv koji će ju prožimati glavninu vremena te pritom zaokuplja pozornost gledatelja.

2. Golden Wings

– drugi dio filma predstavlja izdvojenu i dekontekstualiziranu prequel priču iz Reinhardove mladosti, no onaj koji razotkriva formiranje njegove ambicije logično prati pobuđeni interes prema liku koji je stvorio prethodni film. 

3. Overture to the New War 

– pomoći će gledatelju da spremnije i informiranije uleti u seriju pružanjem dodatnog konteksta.

4. Legend of the Galactic Heroes OVA 

– centralna priča; tijekom nekoliko prvih epizoda izfragmentirane cjeline predstavljene kroz filmove će se stopiti u glavni tok serije, a gledateljevi dojmovi se vjerojatno posložiti s obzirom na njih.

5. Hundred Billion Stars, Hundred Billion Lights OVA 

– reminiscentno štivo namijenjeno zaljubljenicima u seriju koji su ju ispratili do kraja.

6. Spiral Labyrinth OVA 

– nastavak istog.

Poželite li iz nekog razloga odgledati franšizu B) prema kronologiji njenog timelinea, morat ćete se pripremiti na veoma rascjepkano praćenje, budući da ni pričice u gaidenima nisu kronološki poredane (pri čemu je G1 – HNS, HBL, a G2 – SL):

1. Spiral Labyrinth (G2, episodes 1-14) ;     2. Valley of White Silver (G1, episodes 1-4) ;    3. Those Who Revolt / Mutineer (G2, ep. 15-18) ;  4. Those Who Duel / Duelist (G2, ep. 19-22) ;  5. Golden Wings ;  6. Those Who Recapture / Survivors (G2, ep. 23-26) ;  7. Morning's Dream, Night's Song (G1, ep. 5-8) ;  8. A Hundred Billion Stars, A Hundred Billion Lights (G1, ep. 13-24) ;  9. The Third Tiamat Battle (G2, ep. 27-28) ;  10. My Conquest is the Sea of Stars ;  11. Disgrace (G1, ep. 9-12) ;  12. Overture to a New War ;  13. LOGH OVA

 - - -

1.2.5. Ostali mediji / zanimljivosti

Osim knjiga i malih ekrana, LOGH se dobrano udomačio u još jednom popularnom mediju – u videoigrama. Ponovno, vrhnje su ubrali samo Japanci koji su ekskluzivno mogli uživati u ovim manje popularnim naslovima za MSX, NES, SNES, Segu Saturn, Playstation i PC. Posljednji RTS LOGH naslov izdao je Namco Bandai 2008. 

Screenshot iz NB-ove LOGH igre izdane 2008.
A kako to inače biva u Zemlji Izlazećeg Sunca, ukoliko neki naslov odudara od uobičajene prakse primarnog postojanja u stipovskom formatu, koju slijede animirane adaptacije, to ga ne spašava od dobivanja svoje manga inačice koja je samo pitanje vremena. Novele, koje je krasio art manje poznate mangake Michikare Katsumi (radila je i na artu naslova Ai no Kusabi te Tytania), počele su se prelijevati u stripove već  1986. iz pera iste umjetnice (unijela je neke radikalne novitete poput promjene spola pojedinih likova). Manga je do 2000. pokrila tek prve dvije knjige novela (a njezin početak možete pogledati ovdje). Zanimljivo je spomenuti i to da je LOGH zaživio i na kazališnim daskama u vidu predstave s postavom japanskih glumaca.

Cover prvog sveska LOGH mange iz pera Mitchikare Katsumi.
Originalni tvorac LOGH-a Yoshiki Tanaka, za koji je 1988. dobio japansku SF nagradu po izboru fanova i koji ostaje ponajboljom adaptacijom njegovih radova, napisao je još nekolicinu novela od kojih su animirane: Tytania (novela 1988 – ongoing, anime serija 2008.-2009.) – space opera u stilu LOGH-a, koja po settingu, pristupu priči i dizajnu likova dijeli mnoge sličnosti s njegovim kapitalnim djelom, no ni približno ne uspijeva u rekreiranju napetosti i dojmljivosti svoga uzora; također nedovršena avanturistička fantasy OVA The Heroic Legend of Arslan (novela 1986.-ongoing, anime OVA 1991.-1995.), kraća detektivska priča Ryoko Yakushiji's Case Files (novela 1998.-2007., anime serija 2008.), natprirodna mystery drama Souryuuden: Legend of the Four Kings (novela 1987.-ongoing, anime OVA 1991.-1993.) te dvoepizodna SF militaristička drama po uzoru na LOGH, Seven Cities Story: Arctic Front (anime OVA 1994.).

Cover prve u nizu od sveukupno deset LOGH novela.
Veoma je zanimljivo uočiti i to da je glavnina LOGH anime projekata realizirana pod režiserskom palicom Noborua Ishigura, čije ime možda ne govori puno, no zato je njegov opus itekako reprezentativan: režirao je Astro Boy, originalnu Macross seriju te njen filmski retelling Do You Remember Love?, a radio je i na Tytaniji, Mushishiju (jednom od najoriginalnijih naslova novije produkcije, atmosferičnom i mističnom slice of lifeu smještenom u fantasy verziju drevnog Japana) i Megazoneu 23 (navodno, planiranom posljednjem dijelu Robotech sage). 

Tytania je mnogostuko inferiornija kopija LOGH univerzuma, no kao zaseban naslov je sasvim solidna SF avantura.
Svi ranije spomenuti animirani LOGH naslovi dostupni su putem interneta u nekolicini dovršenih prijevodnih verzija na engleskom jeziku od strane različitih fansub grupa, a daljnji tekst će se fokusirati primarno na središnju OVA-u koja čini jezgru franšize (pritom se, zbog varijacija u prijevodima, neka imena i nazivi mogu razlikovati ovisno o korištenom izvoru).

- - - 

1.3. OPĆENITO O ŽANRU >

1.3.1. Karakteristike svemirske opere

Pojam znanstveno-fantastične svemirske opere priziva niz općenitijih asocijacija koje se u konačnici mogu primijeniti na čitavu lepezu stilski veoma raznolikih medijskih proizvoda.

Prvo što vežemo uz dotični pojam jest grandioznost proporcija fikcionalnih univerzuma koji su najčešće smješteni u nešto dalju budućnost u kojoj su se ljudi dobrano skrasili u raznim zakutcima svemirskih prostranstava. U složene i razgranate odnose  koji prožimaju ljudska društva budućnosti najčešće nas uvodi pokretačka snaga konflikta između dvaju ili više teritorijalno-političkih struktura na čijoj se posvemašnoj eksploataciji većina svemirsko-opernih priča i bazira.

"Onaj" osjećaj: neistražena prostranstva svemira pred nama, a živa sjećanja na one do kojih nam je stalo u nama.
Navikli smo na to da nam se dotične sukobe prikazuje kao sudbinski determinirajuće i epske te da kroz pozamašan broj nastavaka takvih knjiga, serija, filmova, videoigara ili stripova postepeno upoznajemo političko, ekonomsko i socijalno uređenje bazičnih svjetova i u njima se s vremenom udomaćimo. Zamišljena društva budućnosti su multikulturalne, multivjerske i multirasne strukture koje ponekad nastanjuje i mnoštvo vrsta, pa ovakvi naslovi golicaju maštu mikroskopskom analizom sociologije budućnosti i implikacijama koje iz nje proizlaze.

Sraz država, društava i velikih ideja obično tek podupire daske kazališne pozornice na kojoj su uprizorene posve osobne i intimne životne drame povećeg broja likova, kroz koje se makrokozmički sukob reflektira u raznim pojavnim oblicima života i svakodnevice.

Najveći svemirski avanturisti stare škole, hrabri dječak Tetsuro i lijepa Leijijeva muza Maetel putuju u neodređeno na tračnicama galaktičke željeznice (Galaxy Express 999).
Svemirske opere epiku velikih razmjera obično oplemenjuju magnificiranom romantično-ljubavnom melodramom na individualnom planu koja, kao klasičan i vječito zanimljiv lajtmotiv, a u zbroju s apriornom fascinacijom epohalnom udaljenošću i neuhvatljivošću, iznjedrava sveprožimajući osjećaj melankolije i nostalgije za minulim vremenima. Ovim se od pamtivijeka najzahvalnijim alatom emocionalnog apeliranja, a i raznim drugima, krajnji konzumator medijskog sadržaja afektivno veže uz  čitave franšize što producentima otvara mogućnost ekspandiranja stvorenog univerzuma u neodređeno.

Iako je započeo kao svemirska avantura jednog kolektiva, Yamato je s vremenom razvio kvalitetne pojedinačne likove i prikazao nekoliko dirljivih ljubavnih priča.
No pogledamo li koje se sve medijske franšize pribrajaju žanru svemirske opere, mogli bismo zaključiti da je njegova moguće i jedina univerzalna karakteristika grandioznost proporcija futurističkih društava prožetih dalekosežnim konfliktom. Tako je svemirska opera, primjerice, i filmska heksalogija Star Wars, očigledno zabavno-avanturističko, pitko štivo prepuno akcije, dinamike i emocionalnih apela, smješteno u fantastičnu verziju budućnosti, ali je to i Star Trek, intelektualno provokativan serijal obilježen statičnošću, pozamašnim zalihama konteplativnog materijala i tek rijetkim, krajnje funkcionalnim i redundantnim akcijskim scenama, uprizoren u nešto izvjesnijem svijetu dalje budućnosti.

- - -

1.3.2. Svemirska opera u animeima

Prekopamo li malo po svijetu japanimacije, pronaći ćemo kako velik broj svemirskih opera (inače i ne toliko plodne oblasti anime industrije) obilježavaju prethodno opisane žanrovske konvencije. Glavnina tih svjetova sadrži pozamašnu dozu zabavne fantastike koja u svojoj biti i nije toliko znanstvena. Ponajbolji suvremeniji primjer takve koncepcije predstavlja izrazito melodramatična Seikai (Crest / Banner of the Stars) franšiza o kojoj sam već pisao na ovim stranicama.

Mobile Suit Gundam se fokusirao na rivalstvo između pilota Amura i tajanstvenog osvetnika Chara, s ljubavnom pričom gurnutom u drugi plan.
Razilaženje s dominantnim trendom u SF i mecha naslovima odradio je Mobile Suit Gundam početkom 80-ih godina, koji je predstavio relativno zamisliviji svijet budućnosti u kojem je  element fantastike vezan tek uz postojanje žanrovski uobičajenih golemih robota. No MSG je i taj aspekt nastojao obojati određenom dozom znanstvenosti i realizma, postavši perjanicom real robot podžanra. Fokusirao se na politički sukob između različitih frakcija ljudi, a ne vrsta, kojem je pridodao posve životnu dimenziju moralnog relativizma.

Ljubavni trokuti usred galaktičkog rata: Macross franšizu proslavila je raspjevana anime ikona Lynn Minmay.
Za LOGH se može reći kako je iznikao na ostavštini ovog antologijskog obrata, kojim je Gundam potaknuo niz tematski i stilski ozbiljnijih animiranih serija. Taj je koncept SF realizma uspio neslućeno produbiti filozofijom intelektualno satisfaktorne zabave izostale u Gundamu, koji je ipak nastojao zabaviti ponešto specifičnom varijantom klasičnog animacijski-produkcijskog oruđa.

Govori li se samo o originalnoj MSG seriji, Gundam je po mnogima upravo u aspektu zabave i podbacio jer je odnose prezentirao na nedovoljno razrađen i ritmički neuravnotežen način, zasićen repetativnom sekvencom neinspirativnih borbi, dok je The Super Dimension Fortress Macross na mnogo pristupačniji i „pjevniji“ način uspio emocionalno involvirati gledatelje.

Među novijim anime space operama, Seikai franšiza je ispričala jednu od najpoetičnijih SF romansi, gurnuvši galaktički sukob u njezinu sjenu.
Na svu sreću, LOGH-u je uspjelo upravo na području na kojem je Gundamu tek ograničeno – radikalnim realizmom te postepenošću naracije i pogođenim tempom u prezentaciji sadržaja, postigao je veoma nevjerojatan, ali posve konkretan rezultat – izrazito militaristički obojenu trakavicu koja pruža neslućenu razinu kvalitetne zabave primarno apelirajući na racio, a ne na emocije