Ghost in the Shell

Ghost in the Shell - 2. dio

utorak, 26. listopada 2010. u 05:45 Objavio/la radicalDreamer

U nastavku ove opsežnije prezentacije Ghost in the Shell univerzuma ću se baviti novom velikom cjelinom u franšizi koja nosi naziv Stand Alone Complex te s njome idejno povezanim filmom Solid State Society. Dotična djela daju jedan stilski posve drugačiji i kudikamo vedriji, ali i idejno obogaćeniji pogled na perjanicu znanstveno-fantastičnog žanra japanske animacije. Dok su se prvi GitS filmovi orijentirali na egzistencijalnu problematiku pojedinca, SAC u maniri postcyberpunk filozofije stavlja fokus na društveno-informacijske procese unutar tehnološki uznapredovalih društava i njihovu analizu te time postaje jedan od primjera "pametnog medijskog proizvoda" čija isključiva funkcija nije samo ona zabavna. Radi odabrane i ranije opravdane koncepcije ovog prikaza, ponovno upozoravam čitatelja na moguće spoilere u nastavku teksta.

"Laughing Man" logotip s citatom iz J.D. Salingerova Lovca u žitu predstavlja jedan od najprepoznatljivijih
znakova prve sezone SAC-a (Gits SAC)

Prema mom skromnom mišljenju, daleko najviše prostora u ovom dvodjelnom osvrtu zaslužuje anime serijal Ghost in the Shell: Stand Alone Complex koji je od 2002. do 2005 polučio izrazito dobro prihvaćene dvije sezone, čije 52 epizode pripadaju u sam produkcijski vrh anime industrije. Riječ je o prvoj vjernijoj adaptaciji stila izvorne mange čije su priče inspirirane GitS univerzumom, a u kojoj su pojedini likovi zapostavljeni u ranijim filmovima zasjali kao prave zvjezde na nebu ovog oblika umjetnosti. Također, izražajni stil serije je mnogo primjereniji plasiranju na komercijalno tržište koje od proizvoda iziskuje svestranost – da zabavi, nasmije, zaintrigira i uvuče se pod kožu. SAC to i uspijeva, a eventualnu barijeru potencijalnim gledateljima bi moglo predstavljati jedino žanrovsko usmjerenje serije te inzistiranje na krutom stilu i radnji intoniranoj sveprisutnom ozbiljnošću. No to nije dovoljan razlog da se seriju apriorno odbaci, jer u konačnici, uspijeva postići pozitivnu uravnoteženost koja nedostaje ranijim ekranizacijama.

Opasno društvo

U središtu radnje je ponovno Section 9 koji okuplja relativno malen broj karizmatičnih članova, a predvođeni su sposobnošću i intuicijom starca Daisuke Aramakija, portretiranog i u prethodna dva filma. Aramaki je iskusan vođa zavidnih diplomatskih sposobnosti, koji unatoć hladnom i ozbiljnom, a opet komičnom izrazu na licu (naime, Aramakijevo lice kao da je spoj ljudskog i majmunolikog) uspijeva u dubini zadržati čovječnost i plemenitost koje toliko nedostaju većem dijelu GitS svijeta. Pogonjen je osjećajem pravičnosti, a tek potom dužnosti te svojem timu predstavlja nezamjenjivu organizacijsko-obavještajnu figuru. Njegova poznanstva u političkim i diplomatskim krugovima će se pokazati krucijalnim za uspješnost Section 9.

Scena Motokinog skoka s nebodera je lajtmotiv
u skoro svim GitS ekranizacijama (GitS SAC)

Kusanagi je mnogo seksipilnija od svojih pojava u
prva dva GitS filma (GitS SAC)

Protagonistica SAC-a je i dalje Motoko Kusanagi, no njezina je pojava poprilično drugačija u odnosu na onu iz prvog filma, pri čemu se razlika ne odnosi isključivo na dizajnerska rješenja. Sukladno Shirowljevoj viziji Majorice Kusanagi, ona je prototip samosvjesne i samodostatne žene budućnosti neovisne o drugima i nihovim akcijama. Porculanske vanjštine i ubojitog, odvažnog karaktera, ova emancipirana ljepotica predstavlja nedostižan san svakom muškarcu. Osim što je njezina figura stiliziranija nego li u filmu, njenom je liku pridodana i stripovska vedrina koja se ispoljava u navikama što ih prakticira u privatnom životu. Dok nije na zadatku, Motoko nerijetko bezbrižno uživa u intimnom društvu istog spola te se čini kako njen privatni život ne trpi previše zbog povremenih egzistencijalnih dilema na koje su filmovi stavili težište. Štoviše, Motoko kao da se izrazito dobro zabavlja i uživa u blagodatima života, kao i u blagodatima svog kibernetiziranog tijela. No daleko od toga da je Motoko bezosjećajan stroj nesposoban da suosjeća ili bude emotivno uzbuđen. Njena je ljudskost, sakrivena negdje u dubini svijesti, prilično ranjiva i prožeta nesigurnošću. Doprijeti do te ljudskosti i prisiliti ju na otvaranje je pravo umijeće koje rijetko tko posjeduje, stoga mnogi koji ju upoznaju u njoj ne vide ništa više od onoga što im govore njihove oči – izvorište straha i daleki ideal istodobno. Jedan od pokazatelja njezine ljudskosti i neosporivo izvorište šarma koji ju resi jest njezino često oslanjanje na intuiciju, svoj Ghost, što se nipošto ne bi očekivalo od naizgled racionalnog, „ateističkog“ kiborga.

Šef Aramaki u jednom od rijetkih trenutaka sa smješkom
na licu (GitS SAC)

Batou je i dalje izrazito zaštitnički nastrojen kada je u
pitanju "njegova" Motoko (GitS SAC)

Glavni muški lik serije, kiborg Batou, također predstavlja simpatičan spoj krajnosti – iako je golem, ozbiljan i orešen štihom „opasnog momka“, ne uspijeva mu održati reputaciju nečega što jednostavno nije. Batou je dobrica sklona samozatajnom djelovanju u sjeni Majorice, koju izrazito cijeni i potajno obožava. Zanimljivo je kako GitS nikad nije nepotrebno romantizirao njegov osjećaj privrženosti, ostavljajući u tom odnosu izvjesnu dozu golicave neizvjesnosti. Batou je uz Motoko glavni terenski operativac Section 9, svojesrsni „backup iz sjene“ bez kojeg Kusanagi vrlo vjerojatno ne bi održala svoju reputaciju perfekcionista. Na izvjestan način predstavlja stereotip „emotivne mrge“ sklone uljuljkavanju u melankolična stanja, a nerijetko se postavlja i kao konzervativni zaštitinik opće statike, što ga stavlja u kontrast s Kusanagi čiji je jedini credo neprestana promjena.

Jedini u potpunosti ljudski član organizacije (osim ugrađenog cyberbrain modula), Togusa, obiteljski je čovjek i personalizacija stereotipa o dobrom, moralnom kvartovskom policajcu i brižnom ocu kojeg pogone pravičnost i želja da zaštiti najvažnije osobe i vrijednosti. Njegov faktor ljudskosti je ono što ga čini ključnim dijelom Section 9 slagalice koja bi bez njega opstajala na kobnoj tehnološkoj unificiranosti. On je primjerak bića koje organizacija nastoji zaštititi u modernom dobu punom svakojakih izazova. Kao hommage na klasične filmske detektive, Togusa se unatoč visokoj tehnologiji i naoružanju koje mu stoje na raspolaganju ne želi odreći svog starog revolvera u kojem vidi neprikosnovenu emotivnu vrijednost. Surađujući s najboljima od najboljih, on polako, ali sigurno izrasta u pravog junaka serije koji, unatoč fizičkoj inferiornosti u odnosu na kolege, uspijeva uhvatiti njihov ritam te osvojiti povjerenje zahtjevne Major.

Karizmatični članovi Sekcije 9 (Saito, Togusa, Borma, Kusanagi, Aramaki, Pazu, Ishikawa, Batou) s kojima
ćete se družiti tijekom dvije sezone serije (GitS SAC)

Sila klade valja, um caruje

Pored spomenutih likova, članovi organizacije su i Borma, Pazu, Saito i Ishikawa, čije su uloge gurnute u sporedni plan. Borma je profesionalni snajperist čije će se vještine pokazati presudnima u brojnim situacijama, dok je Saito stručnjak za eksplozive. Pazu - rječit, distanciran i uvijek smiren pojedinac koji isfurava stil misterioznog mafijaša – najčešće traga za informacijama i podacima važnima za nastavak pojedinih istraga, a uvijek će rado obaviti pokoji prljavi poslić. Možda i najkarizmatičniji od spomenutih, bradati Ishikawa, je specijalist za obradu informacija i sve vezano uz tehnologiju.

Iako su obje SAC serije vrlo škrte u obrazlaganju pozadine nabrojanih likova, kroz pojedine se epizode saznaje ponešto o njihovim životnim pričama i tome kako su započeli karijeru u Section 9. Iako relativno nenametljivi, i ovi će sporedni likovi kroz druženje sa serijom postati gledateljevi dobri znanci bez kojih je teško zamisliti kako bi ona izgledala. Karizmatički potencijal koji u sebi posjeduju postupno i ostvaruju, čime će, iako su predsvljeni poprilično plošno, nedvojbeno pronaći svoje mjesto među vašim osobnim favoritima.

Motokina seksualna orjentacija će postati upitnom
nakon određenih golicavijih scena (GitS SAC)

Brojne epizodne priče i vrhunska akcija će na mahove
rasteretiti kompleksnu središnju fabulu (GitS SAC)

Nemoguće je govoriti o osnovnoj postavi SAC-a i pritom ne zaboraviti na Tachikome, simpatične robote čiji dizajn crpi inspiraciju u (tipično japanski) insektoidnim stvorenjima, a koji unutar svojih oklopa posjeduju umjetnu inteligenciju. Tachikome imaju sposobnost sinhronizacije, što znači da iskustvo pojedinačnog robota postaje iskustvom čitavog kolektiva, preko čega se čitava njihova linija usavršava u pogledu obrade informacija i terenskih sposobnosti. Tachikome ne bi bile toliko zanimljive da im Shirow nije namijenio važnu ulogu načimanja filozofskih tema i spekulacija, a koje se odnose na promišljanje života u sklopu tehnološkog progresa, kao i same problematike artificijelnih sustava u koje se može svrstati i razgranata informacijska Mreža. Tachikome su ujedno i glavni nositelji humorističnog elementa u seriji – kada simpatični, bezazleni roboti piskutavim glasićima blagoglagoljivo raspravljaju o smislu života i postojanju boga, tada se ne može ostati ravnodušnim. Ideja je vrlo zahvalna, jer se kroz naizgled neobavezne dijelove serije prevrtio najveći dio njezinog kontemplativnog materijala i idejnog goriva. U svakoj je sezoni barem jedna epizoda tematski posvećena isključivo Tachikomama, a kroz iste se provlači problematika njihovog sticanja individualnosti, usprkos tome što su zamišljeni kao unificirani stojevi namijenjeni ispomoći u borbenim situacijama i obradi informacija. Kusanagi se isprva protivi dopuštanju da se njihova individualnost nekontrolirano razvija, no kako se šire njezini horizonti, počinje u fenomenu uviđati kvalitetan resurs čije bi ograničavanje bilo genocidno s obzirom na evolucijske tokove. Koliko je Major iskrena kada počinje gledati na njihovo stjecanje svijesti o žrtvi za drugoga i vlastitoj specifičnoj osobnosti, a koliko u tome vidi benefeciju za operativno unapređenje Section 9 nije posve jasno, no činjenica je kako su razgovori između ovih simpatičnih robotića jedno od glavnih izvorišta šarma SAC-a.

Setting i filozofija

Smješten u alternativnu vremensku liniju s obzirom na radnju mange te prethodnih dvaju filmova, SAC u svoje dvije sezone donosi dvije velike priče nadopunjene nizom individualnih epizoda u kojima se eksploatiraju ili likovi ili pojedine ideje. Snaga individualnih epizoda uistinu varira od prosjećnosti do ingenioznosti, no gotovo je svima zajednički generalni stil detektivskog cyberpunka s naglaskom na teme inspirirane utjecajem SF-a. Do 2030.-ih godina, GitS-ovska civilizacija je proživjela nekoliko svjetskih ratova i niz političko-ekonomskih previranja. O samom povijesnom kontekstu i trenutačnoj podijeli teritorija i utjecaja među zemljama i nacijama doznaje se uistinu na kapaljku te isto u većini slučajeva služi kao kontekst za insceniranje mnogo užih i specifičnijih priča koje involviraju cyberkriminal, zavjere velikih korporacija, prljave igre političara te odraz trenutačne razine progresa na društvenu strukturu. Prezentirajući niz originalnih tehnologija, a od kojih su mnoge konceptualnog karaktera, te njihov doseg i utjecaj, SAC se nerijetko ruga apsurdima koje su iste prouzrokovale u svijesti pojedinaca i funkcioniranju društva kao cjeline. Pojedini primjeri, primjerice ugledni političar čiji su fetiš seksualne igre s gejšama uz prethodnu zamijenu svijesti između tijela, mogu se gledati s izrazitom dozom ironije čiji je cilj upozoriti na različite aspekte (svrsishodnost, moralnost, potencijalna opasnost) tehnoloških beneficija.

Kusanagina pojava se mijenja dok luta bespućima
virtualnog svijeta (GitS SAC)

Dijelovi pojedinih epizoda se odvijaju u virtualnom
prostoru Mreže kojoj se pristupa kroz cyberbrain (GitS SAC)

Za razliku od filmova koji evolutivne potencijale Mreže stavljaju u suodnos s definicijom individualne egzistencije, obje glavne SAC priče isto dovode u vezu prvenstveno sa sociološkim i psihološkim determinantama pojedinca, a potom i samom strukturom modernog informacijskog društva. U pozadini obaju priča se analizira fenomen nazvan Stand Alone Complex, a koji je nerazdvojno povezan sa golemim utjecajem Mreže kao medija kroz koji evoluira ne samo ljudska percepcija svijeta ili pojedinih informacija, već i pojedinačna svijest – rezultat je stvaranje samovoljne kolektivne svjesti čiji se začetak ne može jasno definirati, čiji je mehanizam automatiziran i svojevoljan, a koji posjeduje potencijal direktnog utjecaja na društvena previranja.

Tachikome su nastale zahvaljujući djetinjoj fascinaciji insektoidnim stvorenjima originalnog tvorca GitS mange
(GitS SAC)

Laughing Man slučaj

U prvoj seriji je to priča o korporativnim zavjerama usmjerenim prema ostvarivanju tržišnog dobitka putem obmanjivanja javnosti i manipulacije državnom administracijom. Misteriozni haker, Laughing Man, koji je prije šest godina nastojao razriješiti gordijski čvor obmana i otvoriti oči javnosti u međuvremenu je prerastao u kulturološki fenomen što polučuje bezbroj njegovih „dvojnika“, a koji njegovo djelo nastoje oživjeti raznim (cyber)terorističkim pothvatima. Iako se članovima Section 9 čini kako su uprizoreni događaji nedvojbeno rezultat grupe pojedinaca ili određene persone, ubrzo se ispostavlja kako su pojedinačni slučajevi međusobno savšeno povezanih akcija rezultat akcija mnoštva nepovezanih individua, što implicira postojanje čudnog i nerazjašnjivog društvenog fenomena kojem je Mreža poslužila kao katalizator. U nastavku se otkriva kako je i djelovanje originalnog hakera usmjerivano spoznajama nepoznate individue ili pak samogenerirajućeg procesa na Mreži te da je i sama društvena elita, isprva pogođena uzdignućem Laughing Mana, iskoristila njegovo postojanje ne bi li okrenula stvari na svoju ruku. Krajnji rezultat svjedoči o moći informacije, odnosno informativne Mreže, koja je bila začetak čitavog slučaja, dok je krajnja implikacija da u visoko informatiziranim društvima i najneznatnija iskra anonimnosti može prouzrokovati promijenu društvene klime i ponašanja, tj. da i običan čovjek korištenjem Mreže može utjecati na formiranje javnog mnijenja. Pogledamo li neke od konkretnih slučajeva s domaće internetske scene, uvidjet ćemo da SAC samo magnificira razmjere procesa koji je srođen sa samom idejom „svesvjetske paučine“.

SAC pronalazi veoma dobar kompromis kada su u
pitanju osjećaji i eksploatacija prošlosti likova (GitS SAC)

Za razliku od "hladnih" filmova, SAC-u uspijeva biti
osjećajnim i šarmantnim, ali i dalje odmjerenim (GitS SAC)

Individual Eleven slučaj

2nd Gig pak donosi mnogo zanimljiviju i dinamičniju priču o problemu izbjeglica u poslijeratnom Japanu. Nakon dvaju novih svjetskih ratova, u Japan su doselile izbjeglice iz različitih dijelova Azije, a njihovo prisustvo već dugo rasplamsava iskru frustracije i bijesa zemljaka pogođenih sporim ekonomskim oporavkom privrede i narušenim utjecajem Japana u internacionalnim odnosima. Situacija kulminira pojavom terorističke skupine Individual Eleven, koja zahtjeva hitnu deportaciju „uljeza“ i ukidanje svih zakonskih beneficija koje uživaju. Daljni slijed događaja biti će sve samo ne plauzabilan za izbjeglice koje također osjećaju bijes, frustraciju i potrebu za osvetom zbog narušenog psiho-socijalnog stanja u kojem se nalaze.

Priča predstavlja dva nova, izrazito karizmatična i kontrastna lika – konspirativnog obavještajca Goudu, zadojenog idealističkim društvenim poretkom i manipulacijom javnim mnijenjem i Hideo Kuzea, bivšeg ratnog veterana kojem je Gouda u svojoj viziji dodijelio ulogu heroja koji će povesti supatnike u revoluciju protiv centralne vlasti Japana. Goudov plan nije ništa drugo nego repriziranje Stand Alone Complex fenomena koji serija dodatno razrađuje u svim mogućim smjerovima. Također, primjetne su izvjesne aluzije na originalne radove M. Shirowa i M. Oshiija – što u inscenacijama pojedinih prepoznatljivih situacija i scena, što u samom liku i djelu Hidea Kuzea. Kuze je GitS-ovska verzija Mesije, idejni srodnik Puppet Mastera iz prvog filma s kojim dijeli sličnosti u motivaciji, pa čak i u dizajnu. Njegova vizija i ona Goudina su poput Kristove i Pilatove – dok je Gouda opčinjen razmjerom društvenih previranja koja je sposoban prouzrokovati, Kuze je karizmatik koji privlači ljude staloženoću i sjajem koji je zadobio izdigavši se u sfere onostranosti, u sfere Kraljevstva Nebeskog (Mreže). Njegovo kraljevstvo nije od ovoga svijeta, a krajnji mu je cilj dovesti napaćene ljude u stanje prosvijećenosti u kojem se sam nalazi. Kada Kuze objašnjava Motoko svoje intencije, tada joj govori kako nije siguran u krajnje očuvanje individualnosti na Mreži. Slično je implicirao i lik Puppet Mastera. Tek se kroz sjedinjenje s drugim svijestima i protokom informacija može postići stanje blaženstva – stanje dioništva u kolektivnoj svijesti – to je temeljna hipoteza GitS-a, koju, naravno, valja shvatiti dobrano metaforički, no o kojoj, radi zanimljivih učinaka, valja razmisliti i doslovno.

Comrade Kuze, tajanstveni ratnik bez svoje zemlje, jedan
je od najdojmljivijih likova u seriji (GitS SAC)

Jaki antagonisti nisu karakteristični stilu GitS-a, no
konspirativac Gouda je svejedno zanimljiv lik (GitS SAC)

Progovarajući o tehnologiji na taj način, SAC objedinjuje temeljne postulate post-cyberpunka. On u tehnologiji ne vidi isključivo sretstvo otuđenja pojedinca, niti se zadovoljava portretiranjem nedaća informatiziranog svijeta i sudbina niže klase na kojoj je društveni progres ubrao svoj danak. SAC nastoji izgraditi sliku svijeta u kojem je tehnologija postala toliko srođena s društvom da više ne predstavlja njegovu alternativu, već njegov sastavni dio s kojim se isprepliće i koji neprestano transformira i dinamizira. Predstavlja ju kao društvenu nadgradnju od koje ono može i profitirati te postati transparentnijim i boljim.

Snaga druge sezone proizlazi iz činjenice da je prezentirana priča kontekst za nešto intimije susrete između pojedinih likova, a uravnoteženijim spojem akcije, promišljanja i igranja na emocije, uz asistenciju svestrane i provjereno kvalitetne skladateljice Yoko Kano te vrhunsku kvalitetu animacije, anime pruža doista jedinstveno iskustvo.

Dobri kvartovski murjak Togusa dobiva svojih stotinjak minuta slave u Solid State Societyu
gdje se pokazuje kao mnogo čvršća i odlučnija individua (GitS SAC)

Najslabija karika

Solid State Society (2006.) je možda i najslabija karika u čitavoj GitS priči, s obzirom da se temelji na u više navrata oprobanim koncepcijama i već viđenim lamentacijama nad apsurdima automatiziranog informacijskog društva. Film poštuje kontinuitet radnje SAC serija te se smješta dvije godine nakon Individual Eleven priče, a stilom je potpuno identičan onome što se moglo vidjeti u prethodne 52 epizode .

Section 9 je u međuvremenu doživjela radikalne promijene pa je sada Togusa, vidljivo iskusniji i samouvjereniji, na čelu operativnog dijela organizacije, dok se Majorici gubi svaki trag. Također, organizacija je znatno proširila postavu svojih članova, što je nagovijestila već druga sezona SAC-a. Slično kao i u Innocenceu, Batou se teško miri s činjenicom da Motoko više nema te se nada da će ju jednoga dana negdje i sresti. I tako i biva, samo što je igrom okolnosti ovoga puta na nju bačena sjena krimena – i više nego dovoljno dokaza upućuje da to da je upravo ona haker odgovoran za suicide bivših operativaca fikcionalne republike Siak. Haker je poznatiji pod nazivom Puppeteer, i da, vrlo je vjerojatno kako se radi o hommageu na najpoznatiju GitS priču, na što upučuje pomalo izvještačen završni dio filma.

Uvodna špica prve sezone je urađena u CG tehnologiji
(GitS SAC)

SAC je jedan od rjeđih SF naslova koji predstavljaju
koncept biološih androida, bioroida (GitS SAC)

Glavna boljka SSS-a je to što se suviše oslanja na narativni kontekst, a ono malo filozofskog dijela koji je razmotren pri kraju ne otkriva značajnije inovacije ni u jednom smjeru. No kada bismo razmotrili radnju ovoga filma unutar njenih granica, neosporno je kako se radi o intrigantnoj priči koja nastoji senzibilizirati društvo po pitanju određenih realnih problema. Jedan od tih problema su usamljeni starci koji nerijetko umiru u potpunoj izolaciji od ostatka društva, bez da ikome mogu ostaviti svoje nasljedstvo, s obzirom da nemaju srodnika. Tehnološko društvo, koje je možda i odigralo ulogu u njihovoj izolaciji od svojih tokova, njima, apsurdno, nudi rješenje ove tjeskobne situacije – omogućuje im da ne umru neprimjećeno putem sistema nadzora njihovog zdravstvenog stanja koji je spojen na Mrežu. Kada jednom umru, država uzima njihov novac. Istodobno postoji i problem djece koja od psiho-fizičkih maltretiranja u obiteljima godišnje umiru u velikim brojevima, a društveni mehanizmi su najčešće nemoćni u tome da im pomognu.

Solid State Society je u biti savršeno rješenje za oba problema, a dosjetio ga se mladi, pretenciozni birokrat u želji da potpomogne društvenom boljitku. Putem sustava za otimanje zlostavljane djece iz njihovih obitelji i alteriranjem njihovih sjećanja na roditelje, ova su dostavljana na kućne adrese svojih novih skrbnika. Administrativno je uređeno da to budu upravo usamljeni starci. Na taj bi se način djeci bez perspektive pružila prilika za novi početak, s obzirom da bi nakon smrti staraca, kao zakonski nasljednici, dobili udjela u njihovoj ostavštini. Starci, koji su ionako usamljeni i spremniji uložiti u drugu osobu nego li u državnu blagajnu, bi na ovaj način posljednje dane svojih života proveli mnogo ispunjeniji. U tipično spekulativnom tonu GitS-a, spominje se mogućnost kako je iza cijelog sustava zapravo stajala podsvijest kolektivne svijesti ozlojađenih staraca, formirana putem mreže za njihov zdravstveni nadzor. Pravi začetnik je ponovno misterija, a čitav slučaj je još jedna od manifestacija Stand Alone Complex fenomena.

S obzirom da se SAC poprilično koncepcijski istrošio, teško je a ne gledati na ovaj uradak kao na generalno prosječan izdanak GitS franšize, koji uz ograničena raspoloživa sredstva (proračun troduplo manji od onoga za prvi film) i komercijalističku pretenziju da zabavi prije nego da intrigira, nije ni mogao ispasti posebnijim kao što je to pošlo za rukom ranijim filmovima.

Postojana i tajanstvena Major Kusanagi čitavu GitS franšizu čini privlačnijom i šarmantnijom (GitS SAC)

GitS - gledati ili ne?

Na smom kraju ovog povećeg presjeka kroz Ghost in the Shell, valjda ustvrditi kako je nedvojbeno riječ o jednom od ponajboljih izdanaka žanra unutar granica animirane umjetnosti. S obzirom na uglavnom tvrd način prezentiranja radnje, koji zahtjeva stopostotnu uključenost u narativni tijek i povezivanje povećeg broja iznesenih činjenica i odnosa, vrlo je vjerojatno kako se ne radi o nečemu što ćete gledati zbog zabave ili opuštanja. GitS naslovi su teritorij na kojem se iznose i propitkuju ideje o društvu bliske budućnosti i utjecajima tehnologija na isto te bi ga se moglo svrstati u kategoriju „pametne zabave“. Dobar dio svoje popularnosti može zahvaliti Shirowljevoj lijepoj muzi, Motoko Kusanagi, koja svojom involviranošću u relativno tmuran i naporan svijet politike i zavjera, čitavoj franšizi daje šarm i podiže simpatije spram iste. Moglo bi se reći kako je Motoko sama esencija GitS-a bez koje je teško zamisliti njegov planetarni uspjeh i, eventualno, daljnju budućnost.

Ukoliko to još niste učinili, počastite se ovim klasikom ne bi li iz prve ruke vidjeli o čemu se točno radi. Samo zapamtite, onaj tko previše očekuje, taj se i previše razočara. Da je Ghost in the Shell nešto što morate vidjeti pod svaku cijenu – nije. No da je nešto što bih vam veoma srdačno preporučio ukoliko pokazujete afinitete prema izloženim temama kojima se serijal bavi, a ovaj vas je tekst uspio barem malo zaintrigirati - to svakako.

PREPORUČENI VIDEOZAPISI